Opasnosti koje nam prijete

Hatim El-Esam rahimehullah, ukazuje na četiri opasnosti: “Čije srce se nebude prisjećalo opasnosti taj je obmanjen i neka nebude siguran od nesreće:

 
1. Opasnost Dana ugovora (1): kada je Gospodar rekao: ‘Ovi su u Džennetu i nemarim za tim, a ovi su u vatri i ne marim za tim’ – a čovjek ne zna u kojoj će on grupi biti.

2. Onda kada je čovjek stvoren za vrijeme tri tmine, pa je bio pozvan melek koji zapisuje sreću i nesreću, a on nezna jeli on od onih koji su sretni, ili od onih koji su nesretni.

3. Spominjanje strašnog prizora na Sudnjem danu, a on nezna da li će biti obradovan Allahovim subhanehu ve te ‘ala zadovoljstvom ili iznenađen Njegovom srdžbom.

4. Na dan kada će ljudi ići raznim putevima, a on nezna kojim će putem krenuti.”

Da li se bojiš nifaka?

Ashabi i selefi radijallahu ‘anhum, su se bojali nifaka za sebe; njihova zabrinutost i strah bi se povećavali zbog toga.

Vjernik se boji malog nifaka za sebe i boji se da to preovlada kod njega prilikom dolaska smrti pa da ga zatim odvede u veliki nifak što bi značilo loš završetak ; što znači, kao što je predhodilo, da su skrivene loše stvari te koje obavezuju loš završetak.

 
Vjerovjesnik sallalahu ‘alejhi ve sellem, bi često govorio u svojoj dovi: ‘O Ti Koji okrećeš srca, učvrsti moje srce na Tvojoj vjeri” pa mu bi rečeno: “O Allahov Vjerovjesniče, mi smo povjerovali u tebe i u ono sa čime si došao, pa da li strahuješ za nas?”,a on je odgovorio: “Svakako, zaista su srca između Allahova dva prsta i On ih okreće kako hoće.” (2)

Čuvaj se četi stvari

El-Hasan, rahimehullah, kaže: “Kod koga se budu našle četiri stvari Allah, azze ve džell, će ga sačuvati i zaštititi od šejtana i zabraniće ga vatri: ko sebe suzdržava prilikom želje, straha, strasti i srdžbe.”

Ibn Redžeb rahimehullah, je rekao: “Ove četiri stvari, koje je spomenuo El-Hasan, rahimehullah su osnova svakog zla.

1. Zaista želja za nečim jeste naginjanje duše tome zbog vjerovanja da je to korisno. Kod koga se pojavi želja za nečim, ta želja će ga navesi na traganje za tim na svaki način kojeg on smatra da će ga dovesti do toga, a većina tih stvari mogu biti haram;
2. Strah jeste bojazan od nečega, a kada se insan boji nečega on koristi svaki način u otklanjanju toga kojeg on smatra odgovarajućim, a većina tih načina možda su haram;

3. Strast – to je sklonost duše nečemu što joj odgovara i u čemu osjeća slast, a u većini slučajeva ona naginje stvarima koje su zabranjene poput zinaluka, krađe, pijenja alkohola, čak šta više, prema kufru, sihru, nifaku i novotarijama;

4. Srdžba jeste ključanje krvi u pokušaju otklanjanja uznemiravanja prilikom straha da se ne desi nešto čime se prijeti čovjeku, ili u traženju osvete onome od koga mu se dogodilo uznemiravanje. Od toga proizilaze mnoga djela koja su zabranjena kao što je to ubistvo, udaranje i druge vrste zločina i neprijateljstva. Prilikom srdžbe čovjek govori ono što je zabranjeno poput potvore, psovke, ružnih riječi, a možda nekad dostigne i do stepena kufra.”

Najopasniji organ tijela

Ibn El-Kajim rahimehullah, ga ovako opisuje: “Kako je čudno da je insanu lahko čuvati i suzdržavati se od konzumiranja zabranjene hrane, zuluma, zinaluka, krađe, pijenja alkohola, zabranjenog gledanja i drugih harama, a teško mu je čuvati i suzdržavati se od pomijerenja jezika.
Tako vidiš čovjeka koji je poznat po praktikovanju vjere, zuhda i ibadetu, a on izgovara neke riječi koje rezultiraju Allahovu azze ve džell, srdžbu a padne na stepen koji je dalji nego li daljina između istoka i zapda.
A koliko li samo ljudi vidiš koji se čuvaju i sustežu od zuluma i ružnih djela, a njihovi jezici haraju po častima živih i mrtvih i ne mare za onim što govore.”

Opasnost vatre

Jahja bin Muaz rahimehullah, je rekao: “Kakav li je samo gubitnik sin Ademov, kada bi samo strahovao od vatre kao što strahuje od siromaštva, ušao bi u Džennet.”

(1) Ovdje se misli na riječi Uzvišenog: “I kad je Gospodar tvoj iz kičmi Ademovih sinova izveo potomstvo njihovo i zatražio od njih da posvjedoče protiv sebe: ‘Zar Ja nisam Gospodar vaš?’-oni su odgovorili: ‘Jesi, mi svjedočimo’ ” (El-A'raf, 172.)
(2) Bilježi ga imam Ahmed i Tirmizi od hadisa Enesa bin Malika radijellahu ‘anhu.

‘Dersovi odgoja’
Halid b. Abdur-Rahman El-Husejnan, rahimehullah